Namibia okuli ponomola ontine (4) muAfrica, alandula Mozambique, Tanzania na Brundi, omanga eli ponomola ontimulongo nayimwe (11) muunyuni shiikwatelela kuuyelele womayalulo gomvula yaziko.
Momumvo 2017 aguke, omwa lopotwa iipotha yomayikutho goomwenyo gethike po 425, omanga pokati komvuvo 2012 sigo omumvo 2016, aantu yethike po 2 190 oya lopotwa yiikutha oomwenyo moshilongo.
Pethimbo lyomumvo 2015 omwa lopotwa aantu yethike po 25 000 ya kambadhala okwiikutha oomwenyo mo Namibia.
Shika oshiikwatelela kolopota yehangano lyuundjolewele muuyuni (WHO), kehe momvula ohamu lopotwa iipotha yomayikutho mwenyo yathika po 800 000 muunyuni, naashika otashiti kutya moo second 40 omuna omunhu iikufa omwenyo muuyuni awuhe, omanga aantu yethike po 11 yomaantu yeli 100 000, oya kanitha oomwenyo kuyoyene.
Olutu luundjolowele muuyuni olyati olopota yiipotha yo mayimangeleko, elongitho lyondjembo, noshowo okunwa iikwawuzigo, oyo yimwe ya tothwamo onga iilongitho yomayikutho goomwenyo muunyuni awuhe. Oopelesenta omilongo heyali nomugoyi (79%) dhomwaamboka ya lopotwa yiikutha oomwenyo oyaza miilongo mbyoka yina iiyemo yili pevi oshowo yopokati. Niilongo oyindji oyo menenevi Africa.
Eyikutho lyoomwenyo olya talikako etiyali mo Namibia, oshowo muunyuni awuhe. iiyeetithi yomayikutho mwenyo shi ikolelela koolopota dhopolisi ya Namibia ongaashi: oluhepo, omakwatathano gopayihole, elongitho nayi lyomalovu niingangamithi, nokwaahena uuyele wankene omuntu ena oku konga omakwatho uuna ena uupyakadhi womalimbililo.
Omakwatho ngele wiiyadha wuli monkalo yomadhilaadhilo omadhigu, konga omakwatho kaahungi mwenyo.
Omapekaapeko ngoka gamonikapo, opuna woo omashongo gontumba moshinima, moka aahungi mwenyo ya pumbwa okwiindjipalekwa mgaashi mooskola, miiputudhilo longo yopombanda nomomikunda opo oshigwana shimone omapuukululo longo mesimano lyehungomwenyo