You have news tips, feel free to contact us via email editor@thevillager.com.na

Aalongi yooskola dhookinda taya pula egwedhelo

Ehangano lyaalongi yookinda moshilongo tali ithanwa Namibia Pre-Primary Teachers Association, otali pula epangelo ligwedhele okashona kaalongi yawo ko komwedhi.
Lovisa Kashima omupelesitende gwehangano ndyoka okwa lombwele Eagle FM omaandaha, tati aalongi yookinda mo Namibia oya pumbwa ekwathelo kepangelo, oku tala kokashona hoka haya mono komwedhi, oku pewa omauwanawa oshowo putulwe esiku lyuukulila lyoku mona oondjambi dhawo tali kalelele.
“Aalongi ayehe naya shangithwe kuuministeli opo ya kale taya mono omauwanawa okuza kepangelo, oshoka oyena wo aanegumbo yawo mboka haya tonatele, oshimaliwa shoka haya mono okuza po N$1500 – N$2000 oshi shona noonkondo sho ohashi thiki kwalata hapu piti nande oomwedhi 2 nenge 3 inaaya mona sha,” Kashima tati.
Omasiku 05 August 2019, ehangano lyaalongi yookinda olya shangele omukanda komupelesitende Hange Geingob, opo epengelo liya tale ko kashona hoka haya pewa komwedhi kutya okashona noonkondo, napu kongwe woo omukalo gokweendeleleka iifuta yawo, molwashoka iimaliwa yawo ohayi thike kwa lata.
Momukanda ngoka oya tapula epangelo liyape omauwanawa ngaashi, medical Aid, Social Security, Pension Fund oshowo omauwanawa galwe, nomukanda ogwa shangwa mwa kwatelwa uuninsteli wo Gender Equality, uuninisteli welengo, oongoloneya yiitopolwa, ookansela na Director gwelongo lyopetameko lyaanona.
Kashima okwati aalongi yookinda oya pumbwa oku talwa noku silwa oshimpwiyu, molwaashoka oyo yeli etameko lyelongo lyokanona oka Namibia.
Aalongi yoo kinder mo Namibia Kashima okwati oya konda po 4000.
Okwa gwedhapo tati epangelo nali gandje iimaliwa yokwiilonga kaalongi yokinda yavule okwiigwedhelako komayilongo gawo yo yamone oontseyo dha gwedhwapo.
Pethimbo ndyoka ya tameke nomakemo gawo, omukanda oguulike kutya ominista yo Gender Equality pethimbo ndyoka, okwali meme Rosalia Nghidinwa ngoka eli ngaashingeyi moshipundi shevululuko, ashike inaya mona eyamukulo sigo oompaka.
“Otwa kambadhala oku ninga iigongi oku tameka momvo 2009, opamwe naawililiki miikondo yelongo ya yooloka, ashike kemanya kuzewo ontsi,” Kashima omupelesitende gwehangano tati.
Aalongi yookinda otaya indile omupelesitende ayamukule ekeme lyawo oshoka oyeli mompubwe onene, yamwe oyena iinaku gwanithwa yoku futa omeya, olusheno nayilwe momagumbo gawo, aanona yawo otaya hiti ooskola ashike otaya hupu nuudhigu.
Oya pandula epangelo kutya otali kambadhala oku tala komashongo ngoka geya palamena, ngaashi oku gwedhela okashona kawo ashike ashike oya hala aalongi ayehe ya pewe omauwanawa, naalongwa yomiikunino yakale taya mono omakwatho goopolohalama dhiikulya pooskola.
Meyamukulo lyashinima shika, omupopiliko guuministeli wo Gender Equality, Poverty Eradication & Social Welfare, Lukas Haufiku okwati ngaashi ngeyi opuna aayakuli aape miilonga, sha landula ketulo mumwe lyuuministeli, nokwa uvaneke tayaka kuutumba nelelelo yiikunde oshinima shika molwashoka oshipe kuyo notaya kagandja eyamukulo lwanima.

Julia Heita

Related Posts

Read Also ... x